U posljednjih par godina, broj ljudi koji kreću na opasna putovanja morem, kopnom ili preko granica, u potrazi za zaštitom ili boljim životnim mogućnostima, se povećava. Njihova putovanja postaju opasnija i zbog političkih odluka koje se odnose na migracije, kao i zbog kontrola na granicama, koje ograničavaju njihov pristup zaštiti. Zajedno sa tim, i rizici sa kojima se suočavaju ovi ljudi, praćeni slučajevima ksenofobije, diskriminacije, isključivanja i nasilja, su se povećali. Sve ovo doprinosi povećanju ugroženosti ljudi u pokretu, njihovih porodica i, eventualno, zajednica koje ih prihvataju.
Dramatičan je porast broja ljudi koji pokušavaju da pređu iz Sjeverne Afrike u Evropu, a hiljade njih je poginulo na tom putu od januara ove godine. Ovaj problem nije samo ograničen na Mediteran. Slične tragedije su otkrivene u Jugoistočnoj Aziji i Srednjem Istoku.
U 2014. godini je širom svijeta bilo oko 19,5 miliona izbjeglica, a oko 50 % njih su djeca. Samo je 126 800 izbjeglica uspjelo da se vrati u svoju zemlju. Oko 38,2 miliona ljudi je bilo raseljeno u okviru svoje zemlje, dok je 1,8 miliona ljudi širom svijeta tražilo azil. Globalno posmatrano, svaki 122. čovjek na svijetu je ili izbjeglica ili interno raseljena osoba ili tražilac azila. Kad bi svi oni kreirali jednu državu, ona bi bila po broju stanovnika 24. na svijetu. Najveći broj migracija danas je povezan sa traženjem posla – više od 90 % od svih međunarodnih migranata su radnici i njihove porodice. Do 1. jula ove godine je u Evropu stiglo 136 826 izbjeglica i migranata. Najviše njih je iz Sirije (34 %), dok su ostali iz Eritreje, Avganistana, Somalije i Nigerije. Vjeruje se da je preko 5 000 ljudi izgubilo svoje živote u posljednjih 18 mjeseci, pokušavajući da stignu u Evropu, preko Sredozemnog mora.
Od početka ove godine do 1. jula, u Crnu Goru je stiglo 1 488 migranata, od čega je bilo 100 maloljetnih lica. Najveći broj njih iz Sirije, pa potom iz Eritreje. U posljednje 4 godine u Crnu Goru je ušlo oko 9 000 migranata, od čega je njih 8 500 podnijelo zahtjev za azil. Crveni krst Crne Gore je tražiocima azila pomagao, prije svega, preko Centra za tražioce azila, obezbjeđivanjem humanitarne pomoći, kao i prilikom uspostavljanja porodičnih veza. U toku je obuka volontera za pružanje psiho-socijalne podrške, pa će u budućem periodu volonteri Crvenog krsta, kroz radionice, pružati tražiocima azila psiho-socijalnu podršku tokom njihovog boravka u Crnoj Gori.
Migracije su rastući fenomen koji pogađa svaku zemlju. Dok mnogi migranti kreću na put dobrovoljno u potrazi za boljim životom, ostali nemaju izbora. Sve veći broj ljudi je primoran da napusti svoje domove i zajednice, iz brojnih razloga, uključujući konflikte, progone, nesreće i siromaštvo. Mnogi migranti uspiju da se prilagode u novim zajednicama, dok se drugi suočavaju sa poteškoćama i njihove potrebe su primarna briga i fokus u aktivnostima nacionalnih društava Crvenog krsta/Crvenog polumjeseca i Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca. Tako je Crveni krst/Crveni polumjesec (CK/CP) fokusiran na humanitarne potrebe migranata, štiteći ljude u pokretu, sprečavajući gubitke života i tretirajući ljude sa poštovanjem. CK/CP poziva na humanitarni pristup kako bi se rješavale ugroženosti migranata i pomoglo se njihovo jačanje. Migranti imaju ista ljudska prava i zaštitu kao i svi ostali – život migranta ne vrijedi manje od života ostalih i njegova/njena prava moraju biti poštovana.
Iz ovih razloga je Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca ponovo uputila poziv ka 194 zemlje potpisnice Ženevskih konvencija da se ljudima u pokretu obezbijedi poštovanje njihovih ljudskih prava i zaštita. Posebno se nadležni, vlade i ukupna javnost, pozivaju da:
• Poštuju dostojanstvo i obezbijede sigurnost i dobrobit svih migranata, gdje god se oni nalaze i nezavisno od njihovog pravnog statusa,
• Garantuju migrantima pristup međunarodnim procedurama zaštite i obezbijede njihov pristup relevantnim servisima, kao što je Uspostavljanje porodičnih veza,
• Prestanu da etiketiraju migrante kao „ilegalne“,
• Promovišu poštovanje različitosti, nenasilja i povećanje socijalne kohezije između migranata i zajednica u koje dođu.
Danas pozivamo sve ljude da se priključe globalnom pozivu kako bi svi imali jednaku odgovornost u zaštiti humanosti, jer humanost je univerzalna, a život migranata nije manje vrijedan od ostalih.