Претрага
Close this search box.

ISTORIJAT CRVENOG KRSTA CRNE GORE

Veoma značajan podatak o Crvenom krstu Crne Gore predstavlja činjenica da je 1875. godine postao prvo društvo Crvenog krsta na Balkanu, a 22. u svijetu. Počeci našeg Nacionalnog društva sežu od 1875. godine i zbivanja u Hercegovini, poznatijih kao nevesinjska buna. Veliki broj izbjeglica je morao da napusti svoje domove i došao je u Crnu Goru, koja je tada bila još manja i siromašnija.

Na tajnom sastanku sa hercegovačkim glavarima , održanom na Lovćenu, 26. jula 1875. godine, knjaz Nikola se dogovara o pružanju pomoći ustanicima. U avgustu iste godine, u Crnoj Gori je oformljen Odbor za pomoć stradajućim Hercegovcima, koji je imao sedam članova. Prvi predsjednik odbora bio je Ilarion Roganović. Neposredno po osnivanju, Odbor poziva strane ljekare da dodju u Crnu Goru i organizuju bolnice na Grahovu, Župi Nikšićkoj, Drobnjacima, Šavniku i Andrijevici.


Prvi zvanični podaci o prebjeglom stanovništvu sa turske teritorije objavljeni su u „Glasu Crnogorca”, 25.oktobra 1875. godine. Prema tim podacima, (dva mjeseca od početka ustanka) u Crnoj Gori bilo je 47 207 izbjeglica. Prema zvaničnim podacima, objavljenim u crnogorskom godišnjaku „Orlić” za 1875. godinu, u Crnoj Gori je bilo 10 818 porodica , koje su brojale 62 496 članova .

Ratifikacijom Ženevske konvencije o ranjenicima 17. (29.) novembra 1875. godine, Crna Gora postaje 22. član Međunarodnog pokreta Crvenog krsta. Međunarodni komitet Crvenog krsta u Ženevi, decembra 1875.godine, upućuje svoju delegaciju – misiju u Crnu Goru, daje joj uputstva kako da pomogne novoosnovanom društvu Crvenog krsta.

Neposredno po potpisivanju Ženevske konvencije, u Crnoj Gori se osniva Društvo Crvenog krsta Crne Gore, čiji je predsjednik arhimandrit Visarion Ljubiša.

Mitropolit Ilarion Roganović
Arhimandrit Visarion Ljubiša

Sredinom 1920. godine, Društvo crnogorskog Crvenog krsta, na sjednici održanoj na Cetinju, donijelo je odluku o prisajedinjenju Srpskom društvu Crvenog krsta, osnovanom 25. januara 1876. godine.

Na osnovu odluke Vlade Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 29. jula 1921. godine, Srpsko društvo Crvenog krsta, na skupštini održanoj u Beogradu, preuzima funkciju Društva Crvenog krsta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Godine 1923. osnovan je podmladak Crvenog krsta Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.


Godine 1925. na Cetinju je oraganizovana skromna svečanost povodom pedesetogodišnjice društva Crnogorskog Crvenog krsta.
Početkom aprila 1944. godine, na oslobođenoj teritoriji Crne Gore, osnovan je Inicijativni odbor za obnavljanje Crvenog krsta za Crnu Goru i Boku. Osnivačka skupština Crvenog krsta Crne Gore održana je 30. aprila 1944. godine, u selu Kutima, u Župi Nikšićkoj. Za prvog predsjednika Crvenog krsta Crne Gore izabran je dr Pavle Mijanić.


Na Cetinju je 10. juna 1975. godine, organizovana proslava stogodišnjice Crvenog krsta Jugoslavije. Proslavi je, pored delegata iz Jugoslavije, prisustvovalo i 80 delegacija nacionalnih društava Crvenog krsta, Crvenog polumjeseca, Crvenog lava i sunca, Lige, Međunarodnog komiteta Crvenog krsta i Instituta Anri Dinan. Istog dana je na Cetinju posađen i park prijateljstva.

U 2002. godini formirano je Društvo Crvenog krsta Srbije i Crne Gore.

Bolnica Crvenog krsta na Grahovu

Bolnica Crvenog krsta na Grahovu


Poslije ponovnog priznavanja državne nezavisnosti Crne Gore, Generalna Skupština Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, 20. novembar 2007. godine, je na svom redovnom zasijedanju u Ženevi i formalno-pravno ponovo uvrstila Crveni krst Crne Gore u svjetsku porodicu Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

 

Naime, 12. juna 2006. godine, Skupština Crvenog krsta Crne Gore proglasila je Crveni krst Crne Gore za nezavisno nacionalno društvo, a 21. septembra iste godine, Međunarodni komitet Crvenog krsta obnovio je priznanje našoj organizaciji, kao nezavisnom nacionalnom društvu, koje ispunjava sve uslove za punopravno članstvo u Pokretu.

 

Istovremeno, Crveni krst Crne Gore je postao privremeni član Međunarodnog pokreta, da bi to članstvo bilo i zvanično potvrđeno na pomenutoj Generalnoj Skupštini od 20. novembra 2007. godine, čime je finalizovan proces obnove priznanja međunarodno pravnog subjektiviteta Crvenog krsta Crne Gore i on postaje 186. član Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

Dolazak izbjeglica iz Hercegovine
Podizanje zdravstvene kulture stanovništva
Prikažite više

ISTORIJAT MEĐUNARODNOG POKRETA CRVENOG KRSTA /
CRVENOG POLUMJESECA

Priča o Crvenom krstu započela je 24. juna 1859. godine, u gradu Solferino, malom mjestu na sjeveru Italije. Vodila se bitka za nezavisnost poslije koje su Austrijanci protjerani sa sjevera Italije. Bitka je trajala 15 sati i ostavila je za sobom 40 000 ranjenih, od kojih su mnogi podlegli povredama.

Sanitetske službe su bile daleko od ovog mjesta, ali se zato tu našao mladi trgovac iz Ženeve, Anri Dinan. Dinan je imao 31 godinu i ovo mjesto trebao je da bude samo usputna stanica do mjesta u koje ide da se bavi svojim poslom. Vidjevši stravičan prizor, u njemu se probudio nagon za pružanjem pomoći svim ranjenim. Njemu je pomogao mali broj ljekara, koji se tu našao, kao i lokalno stanovništvo, sa oskudnim sredstvima i pomagalima. Anrijeva namjera je bila da spontano regrutuje volontere, tj. civilno stanovništvo, koji su u početku bili nevoljni da pomognu.


Čuvenom rečenicom „Tutti fratelli” – „Svi smo braća”, Anri Dinan uspio je da pokrene i ohrabri mještane Solferina da pomognu. Oni su zajedničkim snagama odveli ranjenike daleko sa bojnog polja u njihove kuće i u crkve gdje im je ukazana pomoć.
Tri dana i tri noći, Anri Dinanse se, zajedno sa dobrovoljcima, brinuo o ranjenicima, iako su im nedostajala odgovarajuća sredstva za pomoć.


Razmišljanja o tome što se dogodilo u Solferinu mučila su Anri Dinana i on je došao na ideju da se oformi medjunarodno društvo za pomoć, koje bi se baziralo na ugovoru, a pravno bi obavezalo države. Dinan nije mogao da ne misli o strahotama koje su se dogodile u Solferinu, pa je tri godina nakon tog nemilog događaja napisao knjigu „Sjećanje na Solferino”. U knjizi je, osim nedaća sa kojim su se suočili ranjenici, predstavio i svoje ideje koje su se odnosile na formiranje društva za pomoć ranjenicima i ustanovljavanje skupa pravila za zaštitu ranjenih vojnika.

Bitka kod Solferina
Anri Dinan

Mali broj ljudi je podržao tu njegovu ideju, a među njima su bili general Gijom Anri-Difur, Gustav Monije, Luj Apia i Teodor Monoar. Njih petorica su se sastali prvi put 17. februara 1863. godine i tada su sačinjavali „Medjunarodni komitet za pomoć ranjenicima”. Poznatiji kao „Komitet petorice”, oni počinju da šire ovu ideju po svijetu. Difur otvara konferenciju, 26.oktobra, koja je okupila 36 predstavnika iz 16 zemalja. Nakon deset dana kongresa skup donosi deset odluka i govori o tome da se u svakoj zemlji stvori jedan nacionalni komitet za pomoć ranjenicima, a kao uslov za to postavlja se zahtjev da sanitetske službe, dobrovoljci i ranjenici budu zaštićeni, odnosno da budu proglašeni „neutralnim” i „nepovrjedivim”. Usvaja se kao znak zaštite i raspoznavanja crveni krst na bijelom polju, obrnuto od švajcarske zastave, u znak zahvalnosti prema Anri Dinanu. Ovo je predstavljalo i preteču osnivanja Medjunarodnog komiteta Crvenog krsta.

U Ženevi je, 22. avgusta 1864. godine, potpisana prva konvencija, koja se odnosi na zaštitu ranjenika u kopnenim snagama. Zaštita je 1868. godine proširena na ranjenike pomorskih snaga i brodolomnike.

General Difur i savezni savjetnik Jakob Dubs, 17. jula 1866. godine, stvaraju Švajcarski Crveni krst. U cijelom svijetu počinje obuka dobrovoljaca za pružanje pomoći bolesnima i ranjenima. Snabdijevaju se magacini zavojnim materijalom, ćebadima i drugim potrebnim materijalima. U godinama koje slijede polako se formiraju društva Crvenog krsta.

Crveni krst je vrlo brzo stavljen na probu prilikom izbijanja francusko-njemačkog rata 1870. godine.

Crveni krst je vidjen i kao organizacija koja treba da pomogne i u mirnodopskim uslovima, da pruži pomoć bolesnicima, starijim osobama, hendikepiranima ili osobama kojima je ta pomoć potrebna. Pomoć je organizovana i u slučaju prirodnih i drugih katastrofa.
Anri Dinan je bio ne samo pokretač ove značajne ideje već i vizionar. Predvidio je Prvi svjetski rat.

Uprkos svemu on zapada u zaborav. Nalazi svoj mir u bolnici Hajden. Anri živi potpuno povučen, dok ga nije posjetio novinar Georg Baumberger, koji je započeo istraživanja o njegovom životu. Tada se pažnja ponovo usmjerava na Anri Dinana i on dobija prvu Nobelovu nagradu, u svojoj 73. godini života. Sav novac koji je dobio on daje u humanitarne svrhe.

Ratovi nadolaze i Crveni krst mora biti spreman da odgovori svim izazovima koji su pred njega stavljeni.
Nacionalna društva se ujedinjuju 1919. Godine i stvaraju Federaciju društava Crvenog krsta.
Medjunarodni pokret Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca se danas sastoji od 186 nacionalnih društava (Crveni krst Crne Gore je dobio status 186. članice Pokreta, nakon priznavanja državne nezavisnosti Crne Gore), Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, kao i Medjunarodne konferencija sa državama potpisnicama Ženevskih konvencija.

U anale Crvenog krsta svakako je ušao i Maks Huber, predsjednik Međunarodnog suda pravde u Hagu, a bio je i na čelu Međunarodnog komiteta Crvenog krsta. On je tokom godina na čelu MKCK-a stavio na raspolaganje svoje ogromno iskustvo i znanje iz domena medjunarodnog prava. On je pokušao da ubijedi države u neophodnost zaštite civilnog stanovništva u slučaju rata.

Prikažite više

ORGANIZACIONA STRUKTURA

Crveni krst Crne Gore je jedinstvena, nezavisna i dobrovoljna humanitarna organizacija koja djeluje na teritoriji Crne Gore, kao jedino priznato nacionalno društvo Crvenog krsta u državi.

Crveni krst Crne Gore čine organizacije Crvenog krsta na nivou opština, ukupno 23 organizacije, sa svojstvom pravnog lica – dvadeset opštinskih organizacija Crvenog krsta; Crveni krst Glavnog grada; Crveni krst Prijestonice Cetinje i gradska organizacija Crvenog krsta Golubovci.
Statutom Crvenog krsta Crne Gore i statutima organizacija u sastavu, utvrđuje se djelokrug i način rada, način organizovanja ; članstvo i druga pitanja od značaja za  rad Crvenog krsta.

Članstvo u Crvenom krstu je dobrovoljno i Crveni krst je otvoren za članstvo i volontere bez razlike u pogledu porijekla, jezika, rase, nacionalnosti, godina, pola, vjerskog ili političkog opredjeljenja.
Član Crvenog krsta može biti svako lice koje prihvata statut organizacije; principe i misiju Međunarodnog  pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca i koje redovno plaća  članarinu.
Članstvo Crvenog krsta čine: volonteri; pomažući i članovi; donator i počasni članovi; donatori i počasni članovi.

Organi upravljanja u Crvenom krstu Crne Gore i njegovim sastavnim djelovima su: Skupština; Upravni odbor i Odbor za finansijska pitanja.
Funkcija predsjednika Crvenog krsta je volonterska.

Radom Crvenog krsta Crne Gore  rukovodi generalni sekretar.

Organi upravljanja Crvenog krsta formiraju stalna ili privremena radna tijela za koordinaciju i realizaciju programskih aktivnosti; komisije; koordinacioni odbori; savjeti.
Stručne, administrativne,  tehničke i druge poslove za potrebe organa i radnih tijela Crvenog krsta Crne Gore obavlja Sekretarijat. Sekretarijat sačinjavaju dvije organizacione cjeline: Služba za programske zadatke, opšte i finansijsko –materijalne poslove , u sjedištu  i Služba Doma solidarnosti u Sutomoru.
Poslove Sekretarijata trenutno obavljaju 22 zaposlena, a radom Sekretarijata rukovodi generalni sekretar  Crvenog krsta Crne Gore.

U obavljanje programskih zadataka uključeni su volonteri organizacije.

Pravni položaj organizacije Crvenog krsta Crne Gore uređen je Zakonom o Crvenom krstu Crne Gore („Sl.list RCG“ br.28/06).

Crveni krst je nezavisna  i dorovoljna humanitarna organizacija koja djeluje na osnovu principa i Misije Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca; uživa posebnu zaštitu i pomoć države Crne Gore i obavlja  poslove od javnog interesa koji mu se povjere.

U obavljanju poslova od javnog interesa Crveni krst ima položaj organizacije koja pomaže državnim organima.

Prikažite više

PRINCIPI

Pročitajte više o sedam principa na kojima počiva Crveni krst Crne Gore.

Humanost
Međunarodni pokret Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca rođen je u želji da bez diskriminacije ukaže pomoć ranjenicima na bojnom polju, u svom međunarodnom i nacionalnom vidu nastoji da spriječi i ublaži ljudske patnje u svim prilikama. Njegov cilj je da štiti život i zdravlje i da obezbijedi poštovanje ljudske ličnosti. On unaprijeđuje uzajamno razumijevanje, prijateljstvo, saradnju i trajan mir među svim narodima.

 

Nepristrasnost
Pokret ne pravi nikakvu razliku prema narodnostima, rasi, vjerskim ubjeđenjima, klasi ili političkom mišljenju. On nastoji da ublaži stradanje pojedinaca, rukovođen samo njihovim potrebama dajući prvenstvo najhitnijim slučajevima nesreća.



Neutralnost
Da bi očuvao povjerenje svih, Pokret se ne opredjeljuje u neprijateljstvima i ne angažuje se u bilo koje vrijeme u raspravama političke, rasne, vjerske i ideološke prirode.

 

Nezavisnost
Pokret je nezavisan. Nacionalna društva, kao pomoćni organi humanitarnih službi svojih vlada i podvrgnuta zakonima u njihovim zemljama, moraju uvijek da sačuvaju svoju autonomiju, koja će im omogućiti, da u svako doba deluju u skladu sa principima Pokreta.



Dobrovoljnost
To je dobrovoljni pokret za pomoć, koji ne pokreće želju za sticanje koristi.

 

Jedinstvo
U jednoj zemlji može postojati samo jedno društvo Crvenog krsta ili Crvenog polumeseca. Ono mora biti dostupno svima i sprovoditi svoju humanitarnu djelatnost na cijeloj teritoriji.



Univerzalnost
Međunarodni pokret Crvenog krsta i Crvenog polumeseca, u kome sva društva imaju jednaki status i dijele jednaka prava i dužnosti, da se međusobno pomažu, je univerzalan.

Prikažite više

KONTAKTI

CRVENI KRST CRNE GORE
Ulica Jovana Tomaševića 6
81 000 Podgorica, Crna Gora
Tel: +382 20 241 819
Fax: +382 20 241 613
E-mail: ckcg@t-com.me

DOM SOLIDARNOSTI SUTOMORE
Tel: +382 30 373 608
Fax: +382 30 373 124
E-mail: ck-sutomore@t-com.me

Informacije:

ckcg@t-com.me

Predsjednik: Mitar Vučković

ckcg@t-com.me

Potpredsjednica: Snežana Kršikapa

ckcg@t-com.me

Generalna sekretarka: Jelena Dubak

jelena.dubak@ckcg.me

Međunarodna saradnja: Nataša Uskoković

natasa.uskokovic@ckcg.me

Odnosi sa javnošću: Marta Perković

marta.perkovic@ckcg.me 

Pravna služba: Dragica Savković

dragica.savkovic@ckcg.me

Finansijska služba: Marina Dobrović i Sanja Marković

finansije@ckcg.me, finansijska.sluzba@ckcg.me

Difuzija i međunarodno humanitarno pravo: Tereza Vujošević

tereza.vujosevic@ckcg.me

Prva pomoć: Igor Jokanović

igor.jokanovic@ckcg.me

Dobrovoljno davalaštvo krvi: Snežana Radenović

snezana.radenovic@ckcg.me

Prevencija HIV/AIDS-a: Tereza Vujošević

tereza.vujosevic@ckcg.me

Briga o starijima: Ivana Smolović i Igor Jokanović

ivana.smolovic@ckcg.me , igor.jokanovic@ckcg.me 

Psihosocijalna podrška i briga o mentalnom zdravlju: Rahima Adrović, Aleksandra Vujović

rahima.adrovic@ckcg.me, aleksandra.vujovic@ckcg.me 

Briga o RE (Romi, Egipćani) populaciji: Snežana Radenović

snezana.radenovic@ckcg.me

Podrška migrantima u Crnoj Gori: Tanja Đurović i Veselin Pajović

tanja.djurovic@ckcg.me i veselin.pajovic@ckcg.me

Prevencija trgovine ljudima: Tereza Vujošević

tereza.vujosevic@ckcg.me

Djelovanje u nesrećama: Goran Petrušić

goran.petrusic@ckcg.me

Spasilaštvo na vodi: Ivan Terzić

spasilastvo@ckcg.me

Služba traženja i uspostavljanje porodičnih veza: Veselin Pajović, Milena Šćekić

tracing@ckcg.me

Podmladak i omladina: Veselin Pajović

veselin.pajovic@ckcg.me

Dom solidarnosti Sutomore

ck-sutomore@t-com.me

Magacin Cijevna

ckcijevna@t-com.me