Претрага
Close this search box.
Trening iz Prava EU relevantnog za klimatske promjene

U Podgorici je u periodu od 13. do 14. oktobra održan trening iz EU acquis communitaire pod imenom „Evropski acquis communitaire i klimatske promjene“. Trening je održan u sklopu projekta „Forum Jugoistočne Evrope o adaptaciji na klimatske promjene“ u hotelu Crna Gora, prisustvovali su mu predstavnici nacionalne mreže „Klimatski odgovor“.

 

 

Skup je otvorila Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, gospođa Jelena Dubak, pozdravivši učesnike i predavača Dr Klaus Radunsky, vodećeg međunarodnog  eksperta iz oblasti klimatologije.

 

Trening_Prava_Klimatske_Promjene_1 Trening_Prava_Klimatske_Promjene_2

 

Trening je imao za cilj upoznavanje članova Klimatskog odgovora sa relevantnim pravom EU u oblasti klimatskih promjena, kako bi se ojačali kapaciteti organizacija civilnog društva da učestvuju u donošenju odluka u ovoj oblasti. Tokom prvog radnog dana razmatrani su rezultati klimatskih scenarija koji su rađeni za područje Crne Gore. Njima je predviđeno koji su to očekivani negativni uticaji kojima Crna Gora može biti izložena u kontekstu globalnih klimatskih promjena, kao i kakve bi adaptivne mjere trebalo preduzeti da bi se ti uticaji minimizirali ili potencijalno otklonili. Polaznu tačku ovih razmatranja je činio „Prvi nacionalni izvještaj Crne Gore o klimatskim promjenama“. Koristeći nalaze ovog izvještaja i njihovim poređenjem sa nalazima istog ili sličnog karaktera zemalja EU, utvrđene su određene razlike u pogledu predviđenih adaptivnih mjera i sektora koji su tretirani ovim dokumentima. Posle ovog uvodnog dijela, Dr Radunsky se osvrnuo i na zakonske okvire i praksu zemalja EU vezano za ovu oblast. On je istakao da ne postoji obaveza usvajanja klimatskih adaptivnih strategija i adaptivnih mjera sa nivoa EU, ali da je kroz razne izvore finansiranja u okviru EU stimulisano usvajanje istih. Takođe je istakao da ni većina zemalja EU nema izrađene nacionalne adaptivne strategije, ali da to ipak ne znači odsustvo napora da se adaptivne mjere ne realizuju kroz usvajanje politika i njihovu primjenu. Primjer zemlje koja po ovim pitanjima prednjači je Velika Britanija, koja je u najvećoj mjeri odmakla u realizaciji adaptivnih politika. Poseban osvrt je napravljen i u slučaju Austrije, šta je do sada odrađeno, koja je uloga Austrijske agencije za životnu sredinu u cijelom procesu adaptacija na klimatske promjene, kao i kakvi su naredni koraci koje treba preduzeti u Austriji shodno „EU white papers“. Kao zaključak istaknuto je da opšta težnja ide u pravcu integracije adaptacionih politika u politike EU.

 

Tokom prvog radnog dana učesnici su bili u prilici da direktno od predstavnika EU delegacije u Podgorici, gospodina Slađana Maslaća, čuju informacije iz najnovijeg izvještaja Evropske Komisije o napretku Crne Gore na putu ka EU, a tiču se mjera koje su realizovane na polju adaptacija na klimatske promjene. Izvještaj konstatuje da je malo toga urađeno u Crnoj Gori, da je nacionalno zakonodavstvo na samom početku i da je neophodno hvatati korak sa zakonodavstvom EU. Prema navodima izvještaja, neophodno je podizanje svijesti o potrebi adapatcija na klimatske promjene, kao i usvajanje nacionalnih planova u relevantnoj oblasti. Istaknuto je i da će IPA nacionalni fondovi u narednom periodu biti u većem obimu okrenuti ka polju klimatskih promjena, čime će se otvoriti i veće mogućnosti za finansiranje projekata u ovoj obalasti.

 

Drugog radnog dana pažnja je posvećena onome šta je do sada odrađeno u Crnoj Gori i kakvi bi to prioriteti Klimatskog odgovora u narednom periodu trebalo da budu. Konstatovano je odsustvo dokumenata koji bi definisali na operacionalan način odnos prema izmijenjenim klimatskim uslovima i definisao metodologiju primjene adaptivnih mjera. Konastatovan je i nizak nivo svijesti generalne javnosti o pomenutoj problematici. U pogledu prioriteta kojima bi se Klimatski odgovor trebao baviti u narednom periodu kroz razmatranje učesnika definisani su sljedeći prioriteti kao preliminarni: smanjivanje rizika po zdravlje usljed prirodnih katastrofa izazvanih klimatskim promjenama, integrisano upravljanje vodom, održivo prostorno planiranje sa integrisanim rizicima od klimatskih promjena i poljoprivreda.