Претрага
Close this search box.
Predstavljeni rezultati istraživanja „Zastupljenost diskriminacije starije populacije i percepcija starenja u Crnoj Gori“

Crveni krst Crne Gore je danas predstavio rezultate istraživanja „Zastupljenost diskriminacije starije populacije i percepcija starenja u Crnoj Gori“ koje je u prethodnim mjesecima sprovedeno na teritoriji Crne Gore, a čiju je realizaciju podržala Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca.

Događaj je otvorila generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, gospođa Jelena Dubak, koja je istakla da se stariji ljudi nalaze se u nejednakom položaju zbog neznanja, predrasuda i stereotipa koji su i dalje prisutni u društvu, te činjenicu da pojam diskriminacije, u svim svojim oblicima, nije dovoljno poznat. Dubak je dodala da Crveni krst Crne Gore više od 20 godina sprovodi program podrške za starije sugrađane, a prateći trendove u svijetu kreiran je niz inovativnih usluga po mjeri starijih koje pružaju obučeni zaposleni i volonteri.

Prisutnima se obratila i zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, gospođa Nerma Dobardžić, koja se osvrnula na postojeće pravne mehanizme zaštite prava starijih lica i položaj u kome se nalaze uslijed nedovoljnog poznavanja nadležnosti Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, kao i mehanizama kojima se pruža zaštita prava starijoj populaciji. Mali broj pritužbi povodom kršenja prava starijih osoba upućenih Zaštitniku prava i sloboda ne prikazuje pravu sliku kada je u pitanju problem diskriminacije sa kojim se suočavaju. Zbog toga je, kako je gospođa Dobardžić istakla, neophodno da se govori o ovom problemu u društvu, ukazuje na njegovu prisutnost i načine efikasnog reagovanja na njega.

Direktorka centra za promociju zdravlja u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, gospođa Agima Ljaljević, istakla je važnost definisanja i usvajanja kompetentnih normativnih dokumentata, obezbjeđivanja njihovog sprovođenja, te iniciranja i podsticanja edukacije pružalaca njege, profesionalaca u oblasti pružanja zdravstvene zaštite i socijalnih usluga, pravosuđa i policije. Zbog toga je neophodno vršiti procjene potreba, redovan monitoring, kao i sprovoditi javne kampanje prevencije.

Ivana Smolović, koordinatorka u Crvenom krstu Crne Gore, predstavila je ključne nalaze ovog istraživanja koji upućuju na to da stariji kao svoj najveći problem prepoznaju usamljenost. Sa druge strane zabrinjavajuće je da je online istraživanje pokazalo da postoji određeni broj ispitanika, ne veliki, ali svakako ne ni zanemarljiv, koji izražava želju da se distancira u svakom smislu od starijih. Preporuka se odnosi na kreiranje usluga koje bi se prvenstveno odnosile na pružanje psiho-socijalne podrške starijima, te je neophodno je ukazivati na posljedice distanciranja od starijih. Takođe, potrebno je umrežavanje nadležnih institucija i organizacija, razmjena informacija, brzo rješavanje pojedinačnih slučajeva, kao i veća prisutnost stručnih radnika na terenu.

Neke od preporuka upućuju na to da stariji treba da budu više zastupljeni u medijima, da o starenju treba govoriti na objektivan način što znači da treba ukazati na najčešće probleme sa kojima se stariji suočavaju, ali i na benefite koje starost donosi. Trebalo bi izbjegavati generalizaciju starijih kao nemoćnih, slabih, zavisnih od pomoći i ukazivati na heterogenost ove populacije, pa samim tim uputiti i na značajan doprinos i važnu ulogu koju stariji imaju u društvu.

Mlađe generacije treba edukovati o procesu starenja, promovisati međugeneracijsku solidarnost, kontinuirano obučavati starije osobe za upotrebu moderne tehnologije, razvijati i implementirati različite programe obrazovanja starijih, edukacije o  pravima, sistemski pružiti adekvatnu podršku neformalnim njegovateljima, osmišljavati više kulturnih, zabavnih i rekreativnih dešavanja za starije na nivou svih opština, unaprijediti sistem podrške za socijalno najugroženije starije osobe, a posebnu pažnju treba posvetiti analizi potreba starijih ljudi iz ruralnih oblasti.