U okviru obilježavanja Dana Crvenog krsta Crne Gore organizovana je panel diskusija „Međunarodno humanitarno pravo u trećem milenijumu – od principa do primjene“ čiju je realizaciju podržao Međunarodni komitet Crvenog krsta, Regionalna delegacija u Beogradu.
Prvu cjelinu, „Međunarodno humanitarno pravo od principa do primjene“ otvorila je generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, Jelena Dubak, koja je podsjetila prisutne na mandatom povjerenu ulogu Crvenog krsta u širenju znanja, kako o osnovnim principima Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, tako i o principima međunarodnog humanitarnog prava (MHP). Gospođa Dubak je istakla da se Crveni krst Crne Gore kroz 147 godina dugu tradiciju pružanja pomoći onima kojima je pomoć potrebna nalazio pred brojnim izazovima koji su nastali kao posljedica oružanih sukoba u raznim dijelovima svijeta. Dodala je da je Međunarodni pokret i dalje zabrinut zbog činjenice da veliki broj humanitarnih radnika biva ubijeno tokom vršenja misija u sukobima zahvaćenim područjima što se apsolitno ne bi smjelo dešavati.
Kapetan Vladan Kojić iz Generalštaba Vojske Crne Gore je govoreći o važnosti međunarodnog humanitarnog prava iz ugla vojske istakao značaj poštovanja međunarodnog humanitarnog prava kao pitanja discipline, kao i neophodnost osposobljavanja vojske kako bi bila spremna da zaštiti one koji se ne bore i one koji ne mogu da se bore, da ograniči efekte sukoba, a u slučaju da do kršenja normi međunarodnog humanitarnog prava dođe ista i prijavi.
Slavica Pejatović iz Ministarstva unutrašnjih polsova je govorila o ulozi ovog ministarstva u pružanju podrške licima koja su uslijed oružanih sukoba bila primorana da napuste domove i utočište pronađu u našoj zemlji. Naglasila je posebnu brigu za ranjive kategorije – prema podacima sa kojima raspolažu čak jedna trećina izbjeglih iz Ukrajine su djeca. Pejatović je istakla važnost postojanja planskih rješenja kako bi se brzo odgovorilo u svim situacijama koje se potencijalno mogu desiti, kao što je bio i slučaj sa dolaskom izbjeglica iz Ukrajine ove godine.
Vuk Rakočević iz Ministarstva vanjskih poslova je kao ključ efikasnog djelovanja istakao koordinaciju i sinhronizovano djelovanje svih aktera uključenih u primjenu i zaštitu međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava, posebno jer uključivanjem nedržavnih subjekata i novih tehnologija situacije unutar sadašnjih oružanih sukoba, ali sve potencijalne buduće situacije, sve su neravnopravnije. Dodao je da je pored kontinuirane edukacije preporuka za efikasniju promociju i zaštititu principa međunarodnog humanitarnog prava razmjena dobrih praksi između država.
Tema druge cjeline panela „Kako pravo štiti u ratu i šta nakon?“ bila je efikasnost zaštite ljudskih prava, veza između međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava i djelotvornost sankcija predviđenih humanitarnom pravom.
Bojan Božović, državni sekretar u Ministarstvu odbrane, je na samom početku naglasio da je nažalost činjenica da međunarodno humanitarno pravo uvijek kasni, kao i da je neadekvatna primjena mnogo uočljivija nego što je slučaj u drugim granama prava. Jedno od rješenja vidi u osnaživanju legislacionog okvira i, u slučaju Crne Gore, izmjenama Zakonika o krivičnom postupku koje predstoje.
Nikola Šaranović, predavač na Univerzitetu Donja Gorica, je kazao da kada se međunarodno humanitarno pravo počne primjenjivati, ono je tada zapravo zamjena za humanost. Prema njegovom mišljenju reforma međunarodnog humanitarnog prava ima smisla kao jedan od vidova povećanja djelotvornosti, ali je odgovornost na svim državama i pojedincima da norme zaista budu poštovane. Dodaje da bi uvođenje međunarodnog humanitarnog prava u građanske obrazovne kontekste moglo takođe povoljno djelovati, a uz to neophodno je raditi i na eliminaciji svih oblika radikalizacije u društvu.
Miloš Vukčević, predavač na Univerzitetu Mediteran, je naglasio na novi učesnici u oružanim sukobima i nove tehnologije čine potrebu za promjenama sve većom. Ulogu Crvenog krsta smatra veoma značajnom u situacijama kada strane u sukobu nijesu u stanju da obezbijede adekvatnu zaštitu civila i svih onih koji se ne bore, kada bi Crvenom krstu morale obezbijediti da štiti ljudska prava.
Dodaje da je važno kroz obrazovanje i preventivne aktivnosti podizati svijest o značaju međunarodnog humanitarnog prava i poštovanja ljudskih prava, te da procesuiranje zločinaca mora biti odgovor u slučaju kršenja.
Slobodan Čitaković iz Međunarodnog komiteta Crvenog krsta, Regionalne delegacije u Beogradu, je istakao da je faktičko stanje u Međunarodnom pokretu Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca da se na jednoj strani kontinuirano radi na pokušajima prevencije rata, dok se na drugoj pruža pomoć onima koji su u stanju potrebe. Promjene koje se dešavaju na svim poljima u svijetu danas zahtijevaju i brzo prilagođavanja i reakciju – dodaje. Naglasio je da Međunarodni komitet Crvenog krsta podržava nacionalna društva da urede svoje strukture i osnaže kapacitete za sprovođenje mandatom povjerenih zadataka u okviru oblasti međunarodnog humanitarnog prava.