Starije osobe se suočavaju sa brojnim izazovima kao što su siromaštvo, usamljenost, nedostatak brige i loše zdravstveno stanje, zbog čega je potrebno kreirati dodatne servise podrške, namijenjene prvenstveno starijima koji žive sami i u lošim uslovima. To je saopšteno na konferenciji koju su, povodom 1. oktobra Međunarodnog dana starijih, organizovali Crveni krst Crne Gore (CKCG) i mreža Dignitas. 

Generalna sekretarka CKCG, Jelena Dubak, kazala je da su od 2002. godine u 12 opštinskih organizacija Crvenog krsta pružane volonterske usluge, koje su se sastojale od psihosocijalne podrške, pomoći oko kućnih poslova, kao i onih van kuće poput, kako je pojasnila, zakazivanja pregleda kod ljekara, plaćanja računa, nabavke hrane.

“Na godišnjem nivou pokrivali smo od 600 do 800 starijih, koji su većinom socijalno ugroženi. U poslednjih pet godina otvorili smo tri kluba za starije koji okupljaju između 20 i 30 članova, kao i veliki broj mladih volontera, sa željom da promovišemo međugeneracijsku solidarnost i zdravo starenje”, kazala je Dubak u PR Centru.

Ona je istakla da broj starijih osoba širom svijeta ubrzano raste i da je u 2015. godini 12,3 odsto ljudi na planeti bilo starije od 60 godina, a predviđanja, kako je rela, pokazuju da će do 2050. godine taj broj porasti na preko dvije milijarde ili 21,5 odsto svjetske populacije.

“Crna Gora, takođe, spada u red zemalja koje ubrzano stare, a istraživanje pokazuje da se stariji danas suočavaju sa brojnim izazovima kao što su siromaštvo, usamljenost, nedostatak brige, loše zdravstveno stanje itd. Navedeno ukazuje na potrebu kreiranja dodatnih servisa podrške, namijenjenih prvenstveno starijima koji žive sami, u lošim uslovima”, kazala je Dubak.

Ona je rekla da poseban izazov predstavlja briga o starijima u rurualnim područjima.

Dubak je kazala da CKCG različitim aktivnostima obilježava Međunarodni dan starijih, a to su, kako je navela, prezentacije o ljudskim pravima, okrugli sto na temu položaja starijih u ruralnim sredinama, veče poezije, izlet, druženja sa djecom, psihološke radionice, obuke za upotrebu računara i telefona, pomoć pri trgovini, koncert za starije, izložbe ručnih radova itd. 

“Kroz sve ove aktivnosti naglašavamo važnost pozitivnije slike starenja, promocije zdravog starenja, međugeneracijske solidarnosti, prava starijih, ali i njihovih potreba i problema”, rekla je Dubak.

Stariji sugrađani, kako je kazala, zaslužuju redovnu pažnju i podršku, zbog svega što su uradili da bi “nama stvorili ono što danas imamo i zbog same činjenice da i dalje svojim iskustvom, mudrošću i svim onim što posjeduju, čine ovo društvo kvalitetnijim”. 

Programska koordinatorka u CKCG, Jelena Šofranac, kazala je da je istraživanje „Položaj starijih osoba u Crnoj Gori i njihovo zadovoljstvo postojećim uslugama podrške“ rađeno na uzorku od 900 ispitanika, iz ukupno 9 opština iz različitih crnogorskih regija.

“Ispitanici su odgovarali na upitnik, koji je imao 54 pitanja, a upitnikom je obuhvaćeno pet različitih oblasti. Obuhvatili smo zdravstvenu zaštitu, uslove života, socijalnu zaštitu, društveni život i socio-demografske karakteristike ispitanika”, navela je Šofranac.

Ona je istakla da je istraživanje pokazalo da postoje velike razlike u uslovima života različitih kategorija starijih osoba u Crnoj Gori, tako da, kako je kazala, treba razvijati različite sisteme podrške, u skladu sa njihovim potrebama.

“Socijalno ugroženije kategorije starijih osoba imaju veliku potrebu za finansijskom podrškom, pa je i neophodno veće izdvajanje za rješavanje njihovih svakodnevnih problema. Pitanje starijih osoba u Crnoj Gori nije posao samo jedne institucije ili organizacije, pa je potrebno da sve institucije i organizacije civilnog društva zajednički djeluju”, poručila je Šofranac. 

Socijalno ugroženije starije osobe su, kako je rekla, lošijeg zdravstvenog stanja, u velikom procentu same žive, pa sve to, kako smatra, utiče na njihovu manju mogućnost da samostalno funkcionišu.

“U tom smislu je za njih potrebno obezbijediti dodatne servise podrške u kući”, ukazala je Šofranac. 

Prema njenim riječima, starije osobe nisu dovoljno upoznate sa raspoloživim servisima podrške zbog čega je, kako je objasnila, potrebno dodatno raditi na njihovoj promociji.  

“Starije osobe su u malom procentu uključene u postojeća udruženja ili organizacije, pa ih treba informisati o njihovom načinu rada i aktivnostima koje se sprovode, kako bi se i oni uključili, što bi doprinijelo kvalitetu njihovog društvenog života, kao i aktivnijem starenju”, rekla je Šofranac.

Kao ključna preporuka se, kako je kazala, izdvaja potreba za kreiranjem jedinstvene baze podataka sa svim potrebnim informacijama za starija lica, kako za urbano tako i za ruralno područje.

“Potrebno je donošenje objektivnih akcionih planova, kao i njihova redovna primjena, poboljšanje međusektorske saradnje u dijelu dodjele sredstava, kako ne bi došlo do preklapanja, proširenje kapaciteta usluga geronto domaćica, kao i otvaranje narodne kuhinje za starije”, navela je Šofranac.

Programski koordinator u CKCG, Igor Jokanović, kazao je da se projekat “Inicijativa za socijalno uključivanje starijih osoba” realizuje ne samo u Crnoj Gori, već i u Srbiji, Makedoniji, Bosni i Hercegovini i Albaniji.

“U projekat je uključeno pet zemalja. U Crnoj Gori nije postojala zvanična mreža, koja se bavi problematikom starijih ljudi. Mi smo krenuli od nule i oformili smo organizaciju, mrežu koja se zove Dignitas, koju pored CKCG, Ministarstva rada i socijalnog staranja, čini i mreža nevladinih organizacija”, kazao je Jokanović.

On je istakao da je projekat počeo u februaru 2016. godine, a završava se, kako je dodao, prvog februara naredne godine.

“Time ova mreže neće prekinuti rad. Naprotiv, samo ćemo nastaviti rad sa još jačim resursima, jer su mnoge organizacije najavile da žele da pristupe našoj mreži i da nastave sa aktivnostima, koje naša mreža radi”, kazao je Jokanović.

On je ukazao da je do sada realizovan niz aktivnosti i to, kako je naveo, regionalni sastanak partnera, inicijalni sastanak mreže organizacija i institucija, potpisivanje Memoranduma o saradnji za članove mreže, seminari, edukacije, formiranje strateškog cilja mreže, studijska posjeta Sloveniji itd. 

“Nastavićemo sa našim redovnim sastancima, gdje mreža Dignitas pravi planove šta bi mogli da uradimo u narednom periodu da unaprijedimo položaj starijih osoba. Istraživanje i sve što smo do sada radili, svih ovih 12 mini grant projekata, koje su dobile organizacije, biće publikovano, biće izdata brošura, u svim zemljama. Ukupno 60 mini projekta biće sadržano u toj brošuri”, najavio je Jokanović.