Претрага
Close this search box.
“200 miliona ljudi ugroženo, potrebno 200 milijardi dolara za odgovor“ – novi izvještaj procjenjuje eskalaciju humanitarnih troškova klimatskih promjena

Novi izvještaj, pripremljen od strane najveće humanitarne mreže, upozorava da bi se broj ljudi kojima je potrebna humanitarna podrška svake godine, kao rezultat nesreća izazvanih klimatskim promjenama, mogao udvostručiti do 2050. godine.

„Koliko će nas koštati ukoliko ne učinimo ništa“ je izvještaj objavljen juče od strane Međunarodne federacije društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca (MFCK), i procjenjuje da bi broj ljudi u stanju potrebe za humanitarnom podrškom zbog posljedica oluja, suša i poplava mogao skočiti na više od 200 miliona godišnje, dok se procjenjuje da je taj broj danas 108 miliona. Izvještaj dalje sugeriše da bi ovo povećanje ugroženosti ljudi dovelo do velike finansijske cijene, jer bi humanitarni troškovi povezani sa klimatskim promjenama mogli da porastu do 20 milijardi dolara godišnje do 2030. godine, po najpesimističnijem scenariju.

Govoreći u Njujorku, uoči samita UN o klimatskim akcijama, predsjednik MFCK-a Francesco Rocca rekao je:

Ovi nalazi potvrđuju uticaj koji klimatske promjene imaju i nastaviće da imaju na neke od najugroženijih ljudi na svijetu. Takođe upozoravaju i na dodatne napore kojima će biti izložene humanitarne agencije i donatori u odgovoru na nesreće izazvane klimatskim promjenama. Izvještaj pokazuje jasne i zastrašujuće troškove koje ćemo morati da platimo ukoliko ne preduzmemo ništa. Ali takođe ukazuje da postoji šansa da nešto učinimo. Ali, sada je vreme da preduzmemo hitne mjere. Ulaganjem u adaptaciju na klimu i smanjenje rizika od katastrofa, uključujući napore za poboljšanje ranog upozoravanja i anticipativnih humanitarnih akcija, svijet može da izbjegne budućnost koja će biti obilježena eskalacijom patnje i rastom troškova humanitarnog reagovanja “, rekao je gospodin Rocca.

Izvještaj „Koliko će nas koštati ukoliko ne učinimo ništa“ se temelji na radu i metodologiji izvještaja Svjetske banke o udarnim talasima i koristi se podacima UN-a, Međunarodne baze podataka o katastrofama EM-DAT-a, kao i statističkim podacima MFCK-a o katastrofama. Ako sada riješeno preduzmemo ambiciozne akcije koje će akcenat staviti na inkluzivnom i klimatski pametnom razvoju, može se smanjiti broj ljudi koji zavise od međunarodne humanitarne podrške na 68 miliona, do 2030. godine, a čak i na 10 miliona do 2050. godine, što bi bilo smanjenje od 90% u poređenju sa danas.

Julie Arrighi, savjetnica u Klimatskom centru Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca i jedan od glavnih autora izvještaja, rekla je:

„U ovom izvještaju predstavljamo neke od potencijalnih posljedica ukoliko globalna zajednica ne uspije da se izbori sa rastućim rizicima promjene klime. Nadamo se da će ovaj izvještaj pomoći da se stvori zamah tokom predstojećeg Samita o klimatskim akcijama i šire, kako bi se povećala ulaganja u inkluzivni i klimatski pametan razvoj – uključujući smanjene emisije, ali posebno obnovili napori za prilagođavanje rastućim rizicima“, rekla je gospođa Arrighi.

 —————————————–

Izvještaj možete preuzeti sa sajta MFCK-a: www.ifrc.org/costofdoingnothing