Crveni krst Crne Gore organizovao je panel-diskusiju pod nazivom „Humanost iznad sukoba: principijelno humanitarno djelovanje u praksi primjene međunarodnog humanitarnog prava“, okupivši predstavnike akademske zajednice, državnih institucija i sistema odbrane kako bi otvorili dijalog o ulozi međunarodnog humanitarnog prava (MHP) u savremenim oružanim sukobima.
Centralna tema panela bila je pitanje da li su norme međunarodnog humanitarnog prava i danas dovoljno snažne da ublaže ljudsku patnju u oružanim sukobima. Učesnici su saglasni da MHP predstavlja temelj za ograničavanje brutalnosti ratovanja, ali da ključni izazov nije sadržaj njegovih pravila, već njihova dosljedna primjena. Diskusija je otvorila pitanje gdje se međunarodno humanitarno pravo nalazi danas, u vremenu sve složenijih sukoba, ubrzanog tehnološkog razvoja i sve izraženijih političkih izazova.
Otvarajući panel, generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore, Jelena Dubak, istakla je da je jedan od najvećih izazova današnjice vraćanje povjerenja u međunarodno humanitarno pravo i njegovu primjenu. „Potrebno je raditi na humanizaciji društva. Živimo u vremenu kada imamo najviše informacija, ali istovremeno i najviše sumnjamo u međunarodno humanitarno pravo. Humanitarni prostor mora biti zaštićen i u vrijeme sukoba i u vrijeme mira“, poručila je Dubak. Govoreći o položaju humanitarnih radnika, naglasila je da napadi na bolnice, humanitarno osoblje, volontere, civile i civilne objekte predstavljaju ozbiljno kršenje međunarodnog humanitarnog prava: „Mi kao radnici Crvenog krsta nijesmo i ne smijemo biti meta“, istakla je Dubak, dodajući da zaštita znaka Crvenog krsta predstavlja jedan od ključnih preduslova za zaštitu humanitarnog djelovanja. Takođe je naglasila da se princip neutralnosti ne smije dovoditi u pitanje, već da pomoć mora biti pružena svakome kome je potrebna, bez diskriminacije. Prema njenim riječima, neophodno je kontinuirano graditi društvenu klimu u kojoj će se poštovati ljudska prava i međunarodno humanitarno pravo, jer Crveni krst svojim djelovanjem gradi generacije koje će baštiniti upravo te vrijednosti.
Prof. dr Rodoljub Etinski ocijenio je da najveći izazov međunarodnog humanitarnog prava predstavlja problem nekažnjivosti: „Međunarodno krivično pravo predstavlja sankciju za međunarodno humanitarno pravo, ali zabrinjava sve veća rasprostranjenost nekažnjivosti za počinjene zločine“, istakao je Etinski. On je ukazao i na nove izazove koje donose sajber ratovanje, automatizacija, mehanizacija, vještačka inteligencija i mogućnost ratovanja u svemiru putem satelitskih sistema, naglašavajući da će međunarodno humanitarno pravo morati da odgovori i na ove oblike savremenog ratovanja kroz odgovarajuću regulativu i efikasne međunarodne pravosudne mehanizme.
Doc. dr Nikola Šaranović istakao je da među studentima često postoji percepcija da je međunarodno humanitarno pravo zastarjelo i arhaično, ali da upravo savremeni sukobi potvrđuju njegovu važnost. On je podsjetio da međunarodno krivično pravo predstavlja posljednju represivnu mjeru prema počiniocima ratnih zločina, dok je uloga međunarodnog humanitarnog prava prije svega preventivna. Govoreći o ulozi Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, naglasio je da “Pokret mora ostati aktivno neutralna organizacija koja će dosljedno štititi humanost u svim okolnostima.”
Generalna direktorka za međunarodno-pravne poslove i predsjednica Komisije za humanitarno pravo Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore, Ivana Šikmanović, ocijenila je da je najveći izazov međunarodnog humanitarnog prava njegova praktična primjena. Kako je navela, razvoj tehnologije značajno je promijenio način vođenja oružanih sukoba, pri čemu se granica između vojnika i civila sve više briše. Posebno je upozorila da prijetnje međunarodnom humanitarnom pravu danas često dolaze iz političke sfere.
„Ne smijemo dozvoliti da pravo jačega nadvlada vladavinu prava. Time se narušava kredibilitet organizacija koje štite civile i slabi značaj multilateralizma. Međunarodno humanitarno pravo mora biti revitalizovano“, poručila je Šikmanović. Govoreći o ulozi diplomatije, istakla je da ona ima preventivnu, korektivnu i zaštitnu funkciju, te da je njen zadatak da doprinese poštovanju međunarodnog humanitarnog prava i podizanju političke svijesti o njegovom značaju.
Jelena Mugoša, savjetnica načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore za pravna pitanja, naglasila je da je iz perspektive oružanih snaga najveći izazov promijenjena priroda savremenih oružanih sukoba. Istakla je da postojeća pravila međunarodnog humanitarnog prava pružaju odgovarajući okvir, ali da je njihova efikasna primjena moguća jedino uz postojanje političke volje. „Međunarodno humanitarno pravo predstavlja minimum humanosti u maksimalno nehumanim uslovima“, kazala je Mugoša, dodajući da se njegova pravila kontinuirano integrišu u programe obuke i pripreme pripadnika Vojske Crne Gore.
Tokom diskusije otvorena su i pitanja budućnosti međunarodnog sistema zaštite, uključujući izazove sa kojima se suočavaju Ujedinjene nacije, kao i Međunarodni pokret Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca u odgovoru na sve složenije globalne krize.
Zaključeno je da će Crveni krst Crne Gore nastaviti da dosljedno primjenjuje princip aktivne neutralnosti i da kroz edukaciju, zagovaranje i saradnju sa institucijama kako bi doprinio jačanju svijesti o značaju međunarodnog humanitarnog prava. Učesnici su istakli da uspjesi i neuspjesi međunarodnog krivičnog pravosuđa imaju dugoročne posljedice na buduće generacije, da umanjivanje ili opravdavanje ratnih zločina predstavlja njihovu relativizaciju i dodatno podriva vladavinu prava, te da svi društveni akteri imaju odgovornost da, svako u okviru svoje nadležnosti, doprinesu očuvanju međunarodnog humanitarnog prava. Zaključeno je i da pravila međunarodnog humanitarnog prava ostaju jednako relevantna i danas, bez obzira na to što ih pojedini smatraju zastarjelim, te da je za njihovu punu primjenu presudna politička volja i dosljedno poštovanje od strane svih učesnika u oružanim sukobima.
