Crveni Krst

Principi

 

Udružimo se u borbi protiv humanitarnih posljedica klimatskih promjena

nov 17, 2020

Objavljen Svjetski izvještaj o katastrofama

Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca objavila je Svjetski izvještaj o katastrofama za 2019. godinu. Izvještaj, koji se godišnje objavljuje od 1993. godine, sadrži pregled djelovanja u nesrećama i humanitarnog odgovora. Njegova uloga je da poveže iskustvo Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca sa procesima donošenja odluka i politika djelovanja.

Ovogodišnji izvještaj je posvećen humanitarnim posljedicama klimatskih promjena i daje preporuke kako bi se smanjio uticaj na ljude širom svijeta danas i u godinama koje dolaze. 

 Milioni ljudi su pogođeni katastrofama svake godine. One mogu ugroziti snabdijevanje vodom i hranom, dovesti do gubitka prihoda i oštećenja imovine, dovesti do raseljavanja, nanijeti štetu ljudskom zdravlju i dovesti do gubitka života. Kada se analiziraju najnoviji podaci vezani za katastrofe, postaje jasno zašto je važno preusmjeriti fokus na klimatske promjene. Samo u 2019. godini je 77% od svih katastrofa bilo izazvano prirodnim opasnostima, povezanim sa klimatskim ili vremenskim uslovima. Od ukupno 97,6 miliona ljudi koji su pogođeni katastrofama izazvanim prirodnim opasnostima, 97% je pogođeno klimatskim i vremenskim nepogodama. Sve veći broj klimatskih i vremenskih događaja se nije dešavao samo u 2019. godini, već predstavlja dugoročniji trend: Procenat katastrofa koje se mogu pripisati klimatskim i vremenskim događajima povećan je za skoro 7% u odnosu na prethodnu deceniju i više od 10% u odnosu na deceniju ranije. Ove katastrofe odnijele su više od 410 000 života u posljednjih deset godina, prvenstveno u zemljama sa niskim i srednjim prihodima.

Ni 2020. godine, tokom pandemije COVID-19, katastrofe izazvane klimatskim i vremenskim uslovima nisu prestajale. U prvih 6 mjeseci pandemije dogodilo se više od 100 katastrofa koje su pogodile više od 50 miliona ljudi. 

Izvjestaj - naslovna fotografija

U izvještaju se navodi da nikada nije bio važniji trenutak da se suočimo sa klimatskim katastrofama, jer klimatske promjene neće čekati da se virus COVID-19 stavi pod kontrolu. 

U Evropi su toplotni talasi glavni klimatski rizik. Puno više ljudi je u 2019. godini u Evropi umrlo od posljedica visokih temperatura nego svih ostalih katastrofa zajedno. Tako su tokom ljetnjih mjeseci prošle godine od posljedica tri veća toplotna talasa preminule 3453 osobe u Evropi. Ova statistika čak i ne daje pravu sliku. Eksperti navode da bi ovaj broj mogao puti puno veći, zbog načina na koji se podaci prikupljaju. Tako direktor Klimatskog centra MFCK-a navodi da su toplotni talasi u Evropi prošle godine doveli do smrti oko 9000 ljudi.

Akcije vlasti kojima bi se spasili ljudski životi i smanjila patnja su jednostavne i pristupačne. Tako bi se moglo uraditi sljedeće: uspostaviti sistem za rano upozorenje ljudi na toplotne talase; ojačati zdravstveni sistem da odgovori na ovakve situacije; sprovesti kampanje za jačanje svijesti; uspostaviti telefonske linije za ljude koji se nalaze u stanju potrebe; ozeljenjavati gradovi i urbane sredine.

Nacionalna društva Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca u Evropi, ali i širom svijeta, svake godine rade na ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Volonteri patroliraju na ulicama i dijele vodu, posjećuju izololovane i starije osobe, otvaraju linije za pozive ugroženih i ostale aktivnosti kako bi pomogli najugroženijima. 

CKCG foto

Crveni krst Crne Gore je, takođe, aktivan u pružanju odgovora na klimatske promjene. Volonteri širom Crne Gore kroz razne edukativne aktivnosti podižu svijest građana, prije svega djece i školaraca, o klimatskim promjena i načinima na koji oni mogu da daju doprinos kako bi se ublažile posljedice. Pored toga, kroz program Djelovanje u nesrećama, se radi na jačanju kapacite organizacije Crvenog krsta za odgovor na ovakve situacije, ali i na jačanju kapaciteta zajednica koje su u riziku od određenih katastrofa da postanu otpornije na iste. Tako Crveni krst Crne Gore radi sa zajednicama koje su u većem riziku od poplava u slivu Skadarskog jezera, kako bi povećao njihovu otpornost na poplave. Crveni krst sprovodi procjenu rizika, kapaciteta, potreba i prioriteta na lokalnom nivou i dijeli ove informacije sa članovima zajednice, lokalnim vlastima i ostalim zainteresovanim stranama da osnaže lokalno stanovništvo da razvijaju i sprovode aktivnosti pripremljenosti za poplave i male projekte ublažavanja njihovih posljedica.

Generalna sekretarka Crvenog krsta Crne Gore Jelena Dubak je povodom Izvještaja o katastrofama saopštila "Iako se suočavamo sa brojnim humanitarnim izazovima, ne smijemo zanemariti klimatske promjene. Njima se moramo baviti zajedno i sada. Crveni krst Crne Gore će nastaviti da podiže svijest javnosti o ovoj temi, ali i da pomaže zajednicama u riziku od određenih katastrofa da ojačaju svoje kapacitete i otpornost. Svi moramo biti "klimatski pametniji" i svoje djelovanje bazirati na naučnim istraživanjima i preporukama eksperata, ali i ojačati međusobnu saradnju kako bi odgovor na klimatske promjene bio bolji i jači".

 

Mapa opštinskih organizacija

Alternative flash content

Requirements

POMOZI SEBI I DRUGIMA!

aplikacija

Kalendar događaja

« November 2020 »
Mon Tue Wed Thu Fri Sat Sun
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Dom solidarnosti

  • Dom solidarnosti Sutomore Dom solidarnosti, najveća „kuća solidarnosti" u našoj zemlji, nalazi se u Sutomoru, na jugu crnogorskog primorja, na obali mora.
HomeNovostiUdružimo se u borbi protiv humanitarnih posljedica klimatskih promjena Top of Page